Detaljni podaci o znanstvenom projektu
Naziv projekta Istraživanje mjera povećanja sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima
Voditelj doc. dr. sc. Danijela Barić
Sažetak
Željezničko-cestovni prijelazi, kao mjesta neposrednog sučeljavanja cestovnog i željezničkog prometa, s gledišta sigurnosti predstavljaju prometnu točku visokog rizika. To potvrđuje činjenica da se na njima učestalo događaju prometne nesreće, čija su posljedica ljudske žrtve i velika materijalna šteta. Ovakvi izvanredni događaji predstavljaju aktualan problem sigurnosti prometa. Kako se udio nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP) od ukupnog broja prometnih nesreća u cestovnom prometu kreće u prosjeku oko 0,01%, a u željezničkom od 50-80%, nameće se zaključak da je za sigurnost i provođenje mjera poboljšanja sustava odgovorna željeznica. Međutim, statistički podaci također pokazuju da su u više od 90% izvanrednih događaja glavni uzročnici vozači cestovnih motornih vozila i pješaci. Uz to značajan je i broj nesreća na ŽCP osiguranim uređajima u vrijeme njihovog ispravnog funkcioniranja što je također pokazatelj izrazito niskog stupnja poštivanja prometnih propisa vozača motornih vozila. Prema tome, problem sigurnosti na ŽCP zajednički je problem i željezničkog i cestovnog sektora te je za njegovo učinkovito rješavanje nužna suradnja oba sektora. U Republici Hrvatskoj sveukupno ima 1.514 ŽCP, od čega je 60 pješačkih prijelaza u razini. Od ukupnog broja, 531 ŽCP osiguran je automatskim ili mehaničkim uređajima, dok je preostalih 923 osigurano cestovnim prometnim znakovima („Andrijinim križem“ i znakom „Stop“) i trokutom preglednosti. Analizom izvanrednih događaja na željezničko-cestovnim prijelazima i njihovih posljedica u zadnjih nekoliko godina može se uočiti i dalje značajan broj nesreća, kako sa smrtnim ishodom ili većim brojem ozlijeđenih osoba, tako i sa znatnom materijalnom štetom. Posebice je zabrinjavajući stalni trend rasta broja teže ozlijeđenih osoba na ŽCP s najvišim stupnjem osiguranja, odnosno osiguranima SS-uređajima. Ovakve izvanredne događaje uzrokuju nesavjesni vozači cestovnih motornih vozila, a posljedica su ljudske žrtve, teško ozlijeđeni te visoka materijalna šteta. Dosadašnji način i dinamika rješavanja ovog problema većinom su težište imala na poboljšanju tehničkih i tehnoloških parametara, a tek manji značaj davao se ljudskom čimbeniku. Stoga je potrebno poduzeti učinkovite mjere za poboljšanje postojećeg stanja, koje će uključiti ljudski čimbenik te rezultirati većom sigurnosti cestovnog i željezničkog prometa na ŽCP. Metodološki pristup rješavanja ŽCP podrazumijeva: analizu postojećeg stanja (podaci o broju i lokaciji željezničko-cestovnih prijelaza na cijeloj mreži Hrvatskih željeznica, analizu učinaka dosadašnjeg programa rješavanja ŽCP, broj nesreća, uzrok i posljedice), utvrđivanje prometno-tehnoloških i tehničkih kriterija koji utječu na sigurnost prometa na ŽCP s procjenom stupnja ugroženosti prometa (sigurnosna analiza), izradu geografskog informacijskog sustava podataka o cestovnim prijelazima (izrada gis baze podataka za svaki ŽCP na području Republike Hrvatske, izrada modela vođenja evidencije i analize prometnih nenesreća), prijedlog tehničko-tehnološkog rješenja, istraživanje ljudskog čimbenika, provođenje periodičke ankete sudionika u prometu, analizu učinaka predloženog modela. Očekivani doprinos znanstvenog istraživanja ogleda se u definiranju primjenjivog modela povećanja sigurnosti prometa na križanjima cestovnih i željezničkih prometnica, koji će omogućiti sustavno i kontinuirano provođenje mjera poboljšanja postojećeg sustava u smislu usvajanja novih tehnologija i suvremenih rješenja, te edukacije sudionika u prometu s ciljem poboljšanja prometne discipline i kulture vozača, što bi u konačnici trebalo rezultirati poboljšanjem postojećeg stanja i postizanje veće sigurnosti cestovnog i željezničkog prometa na željezničko-cestovnim prijelazima.