Detaljni podaci o znanstvenom projektu
Naziv projekta Optimiranje ruta flote vozila primjenom više-agentskih optimizacijskih algoritama i stvarno-vremenskih prometnih podataka
Voditelj prof. dr. sc. Tonči Carić
Sažetak
Česti problemi u prometnoj mreži poput problema trgovačkog putnika, problema usmjeravanja flote vozila ili problema rutiranja na bridovima grafa predstavljaju NP-teške probleme iz područja kombinatorne optimizacije koje u praktičnim situacijama često nije moguće riješiti egzaktno u realno prihvatljivom vremenskom periodu. Odabir ruta za skupine vozila poput zimske službe ili dostavnih vozila gdje je cilj obaviti zadani posao uz minimalne troškove (što manji broj vozila, što brži odaziv na zahtjev i što manji prijeđeni put) danas se često obavlja samo na temelju iskustva i intuicije, odnosno dispečer ručno izrađuje planove ruta flote za sljedeći dan. Podaci o trenutnim geo-pozicijama svakog pojedinog vozila flote, podaci o stanju prometa na pojedinim mikro dionicama dobiveni video kamerama i niz drugih prometnih parametara koje je moguće pribaviti osjetilima postavljenim na prometnicima u stvarnom vremenu predstavljaju temelj za bitno kvalitetniji način određivanja ruta u odnosu na iskustvo i intuiciju dispečera. Od potrebnih prometnih parametara naročito su bitni gustoća prometnog toka, duljina redova čekanja na raskrižjima i ostalim kritičnim mjestima prometne infrastrukture (mjesta sa radovima), vrsta vozila te srednja brzina prometnog toka. Jedan od senzora koji danas sve više dolazi u fokus istraživanja za primjenu u mjerenju navedenih prometnih parametara je video kamera. Bitna prednost video kamere ispred ostalih senzora jest mogućnost jednoznačne identifikacije pojedinih vozila posredstvom registarskih oznaka. Time se otvara mogućnost estimacije dodatnih informacija o stanju prometne mreže te analiza raspodjele prometnih tokova unutar prometne mreže odnosno izvorišno-odredišnih matrica putovanja. U sklopu predložene teme istraživanja, video kamera se namjerava koristiti kao glavni senzor za mjerenje potrebnih prometnih parametara. Istraživanje je moguće podijeliti u dva područja. Prvi dio temelji se na pretpostavci da se više-agentskim optimizacijskim algoritmima kao što su sustavi mravljih kolonija ili općenito sustavima inspiriranim kolektivnom inteligencijom roja ili jata mogu uvažiti promjene prometnih parametara mreže u stvarnom vremenu i dobro iskoristiti napredne mogućnosti novih heterogenih paralelnih računalnih arhitektura. Na taj način heurističkim metodama moguće je pronaći prihvatljiva rješenja spomenutih NP-teških problema, te ostvariti značajne ekonomske uštede u praksi. Drugi dio istraživanja zasniva se na primjeni video kamere kao senzora za mjerenje prometnih parametara u različitim vremenskim uvjetima (vedro, kiša, magla, snijeg, noć) te na različitim mjestima cestovne infrastrukture (ravna cesta, raskrižja).