Željezničko-cestovni prijelazi

Željezničko-cestovnim prijelazom u razini naziva se mjesto prijelaza cestovne prometnice preko željezničke pruge ili industrijskoga kolosijeka, odnosno, građevinski gledano, mjesto križanja kolnika i gornjega ruba tračnice. Iz toga proizlazi kako je željezničko-cestovni prijelaz mjesto neposrednoga sučeljavanja željezničkoga i cestovnoga prometa pa s gledišta sigurnosti predstavlja potencijalnu točku visokoga rizika. Kako bi se osiguralo nesmetano odvijanje prometa željezničko-cestovni prijelazi moraju biti propisno osigurani. Osnovna podjela osiguranja željezničko-cestovnih prijelaza podrazumijeva pasivno i aktivno osiguranje.
Aktivnim se osiguranjem željezničko-cestovnih prijelaza smatra svaki način osiguranja koji reagira promjenom svoga stanja (svjetlosno-zvučnoga ili zaštitnoga) pri nailasku željezničkoga vozila.

Pasivnim osiguranjem smatra se svaki prijelaz koji je opremljen bilo kojim znakom upozorenja, uređajima ili nekom drugom zaštitnom opremom koja je stalna i koja se ne mijenja u ovisnosti o bilo kojoj prometnoj situaciji.

Trenutno se na mreži pruga Republike Hrvatske nalazi ukupno 1520 željezničko-cestovnih prijelaza od čega je 62,8% pasivno osigurano, dok je preostalih 37,2% osigurano aktivnim sustavima osiguranja

ZAKONSKA REGULATIVA

Zakonska regulativa vezana za željezničko-cestovne prijelaze u Republici Hrvatskoj opisana je u sljedećim zakonima i pravilnicima:

Zakon o željeznici (NN 94/13)
Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN 18/13)
Pravilnik o uvjetima za određivanje križanja željezničke pruge i drugih prometnica (NN 111/15)
Pravilnik o načinu osiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge (NN 111/15)
Pravilnik o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu (NN 93/10)
Pravilnik o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkoga prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge (NN128/08)