2.3.1 Sinhrona brojila

Sporost u radu radi dugog vremena potrebnog za promjenu stanja prilikom “prolaska” kroz bistabile predstavlja nedostatak asinhronih brojila. Problem se rješava upotrebom brojila kod kojih takt impulsi služe za istovremeno okidanje svih bistabila, tzv. sinhronih brojila. Radi istovremenog okidanja svih bistabila, za određivanje koji bistabil treba promijeniti stanje, potrebna je dodatna upravljačka logika.

Slika 2.3-2 prikazuje logički dijagram trobitnog binarnog brojila koje za svoj rad koristi JK bistabile.

Slika 2.3-2 Izvedba 3-bitnog sinhronog brojila s JK bistabilima

Sinhrona brojila je moguće projektirati tako da prolaze kroz prethodno proizvoljno zadani slijed stanja.

Izvedbe sinhronih brojila su u vidu integriranih krugova srednjeg stupnja integracije. Npr., 74’163 je univerzalno četiribitno sinhrono brojilo, tj. brojilo prolazi kroz 16 stanja od 0000 do 1111. Brojilo 74’163 ima glavni ulaz za sinhrono brisanje, CLR, koji kada je aktiviran u sljedećem takt impulsu postavlja brojilo u nulu. Brojilo ima i ulaz za sinhrono punjenje, LD, koji kod aktiviranja postavlja brojilo na vrijednost četiribitnog podatka koji se nalazi na ulaznim linijama brojila. Ovo brojilo predstavlja programabilno brojilo.

Tablica 2.3-1 Tablica uzbude 4-bitnog binarnog brojila

Iz tablice je vidljivo da do promjene stanja nakog bistabila dolazi tek onda kada su svi prethodni u stanju jedan. Za prvi je bistabil vidljivo da on mijenja stanje sa svakim dolaznim impulsom stoga njegov ulaz treba stalno biti u stanju 1. Bistabil B₁ će promijeniti stanje na svaki parni impuls kada je B₀ u stanju 1 stoga je T₁=B₀. Bistabil B₂ mijenja stanje na 4, 8, 12 i 16 impulsu, prije kojih su bistabili B₁ i B₀ već u stanju 1. Bistabil B₃ mijenja stanje na 8 i 16 impulsu, prije kojih su svi bistabili u jedinici.

Slijedi:

Isti rezultat može se dobiti upotrebom K-tablica.

Četribitno sinhrono brojilo izvedeno T bistabilima prikazuje slika 2.3-3.

Slika 2.3-3 Sinhrono binarno brojilo izvedeno T bistabilima

povratak