Izlaganje na GNSS konferenciji u Baškoj

Od 10. do 12. svibnja 2015. godine u Baškoj na otoku Krku održavala se deveta GNSS konferencija. Članovi projektnog tima SORDITO (Tomislav Erdelić, mag. ing. el. techn. inf., Lovro Rožić, mag. inf. et. math. i Antonija Čičković, mag. math.) na konfereniji su sudjelovali s radom: Modeliranje profila brzina cestovne mreže Republike Hrvatske koristeći povijesne GPS podatke.

Izlagač je bio Tomislav Erdelić, mag. ing. el. techn. inf., a sažetak rada nalazi se u nastavku:

U radu analiziramo brzine vozila izračunate obradom GPS signala prikupljenih s praćenih vozila u razdoblju od 2009. do 2014. na cestovnoj mreži Hrvatske, s ciljem izračuna profila brzina u pet-minutnim vremenskim intervalima za cestovne segmente u digitalnoj karti Hrvatske. Brzina očitana GPS-om  precizna je kada je vrijeme uzorkovanja između dva GPS signala malo, no u prikupljenoj povijesnoj GPS bazi, vrijeme uzorkovanja znatno se mijenja, od 2-3 sekunde do 5 minuta. Kako bi preciznije odredili brzine, uzimamo u obzir proteklo vrijeme i prijeđenu udaljenost između dva slijedna uzorka GPS signala.

Ukazujemo da vrijednost srednje brzine u trenucima prometnih zagušenja nije dobra aproksimacija stvarnog prometnog stanja, budući da je standardna devijacija brzina u tim trenutcima znatno veća nego inače. Jedan od razloga velike devijacije je stohastička priroda prometnih zagušenja, budući da se intenzitet i lokacija zagušenja mijenja. Drugi, predvidljiviji uzrok visokih devijacija je sezonalnost, osobito u Hrvatskoj koja ima visok priljev turista (domaćih i stranih) u blizini obale tijekom ljetnih mjeseci. Za posljedicu, tijekom ljetnih mjeseci u kontinentalnoj Hrvatskoj prometna zagušenja su nižeg intenziteta, dok se obrnuta situacija odnosi na gradove na obali.

Kako bi odredili reprezentativnu brzinu za svaki pet-minutni interval u danu, analizirali smo razdiobu brzina kroz dan. Primijetili smo da se razdioba brzina mijenja od lijevo-pomaknutih tijekom zagušenja, do gotovo simetričnih u trenutcima kada nema zagušenja. Na temelju tih razdioba smo usporedili različite mjere, poput sredine, medijana, modala, i-tog percentila i tempa kao načine određivanja reprezentativne brzine na cestovnom segmentu u određenom pet-minutnom vremenskom intervalu.