Opće informacije
Prijedlog modela inteligentnog upravljanja sigurnosti prometa na dionici višetračne autoceste (IUSP-vtac) je projekt koji se ostvaruje u okviru Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za period 2024/25.
Proračun projekta: 50.650 EUR
Trajanje projekta: 01-05-2024 do 31-04-2025
Voditelj projekta prof.dr.sc. Sadko Mandžuka
Ciljevi projekta
Glavni cilj projekta je istraživanje u području razvoja naprednog modela podrške odlučivanju za upravljanje sigurnošću na dionici autoceste zasnovan na multikriterijalnoj optimizaciji. Sustav se temelji na procjeni vjerojatnosti nastanka prometnih nesreća na autocesti zasnovanoj na tzv. teorija sudarnog potencijala (Crash potential). Na temelju te procjene sustav preporučuje aktivne mjere za smanjenje vjerojatnosti njihovog stvarnog nastanka. Kao slučaj korištenja analizirati će se planirana trotračna dionica Zagreb – Karlovac – Bosiljevo II.
Faze projekta
- Pregled postojećeg stanja istraživanja u svijetu
- Analiza mogućnosti namjenskog korištenja dodatne trake autoceste
- Razvoj simulacijske platforme za višetračnu dionicu autoceste
- Koncept ANFIS modela upravljanja sustavom
Model testnog koridora
Potrebe za istraživanjem
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), sigurnost na cestama je značajan problem javnog zdravlja, s prometnim nesrećama koje dovode do velikog broja smrtnih slučajeva i ozljeda diljem svijeta. Neki od ključnih problema istaknutih u podacima WHO-a uključuju:
- Zapanjujuća statistika da 1,3 milijuna ljudi svake godine izgubi život u prometnim nesrećama, što ih čini vodećim uzrokom smrti među mladim ljudima u dobi od 15 do 29 godina.
- Financijski učinak prometnih nesreća koje u prosjeku koštaju 3% bruto domaćeg proizvoda zemlje i mogu spriječiti gospodarski razvoj.
- Nerazmjeran broj ranjivih sudionika u prometu, kao što su pješaci, biciklisti i motociklisti, koji su nerazmjerno pogođeni prometnim nesrećama, zbog njihove nezaštićenosti u slučaju sudara.
- Činjenica da se 93% svih smrtnih slučajeva na cestama događa u zemljama s niskim i srednjim prihodima, unatoč tome što te zemlje imaju samo 60% svjetskih vozila, što ukazuje na to da tim zemljama nedostaje ista razina cestovne infrastrukture i propisa kao u bogatijim zemljama.
- Ozljede u prometu vodeći su uzrok smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina.
Slični rezultati su i u Republici Hrvatskoj. Ovi podaci ukazuju na ozbiljnost problema sigurnosti autocestovnog prometa i potrebu poboljšanja postojećih sustava upravljanja sigurnošću cestovnog prometa.
Temeljne značajke sigurnosti prometa na autocestama
Velike brzine: Autoceste su dizajnirane za vožnju velikim brzinama, što značajno može povećati rizik od sudara te učiniti ih težim kada se dogode.
Ovisno o vremenskim uvjetima: loše vrijeme poput kiše, snijega, magle ili jakih vjetrova može učiniti vožnju autocestama opasnijom i povećati rizik od sudara.
Ljudsko ponašanje: ponašanje vozača, kao što je rastresena vožnja, umor itd., također ima značajnu ulogu u sigurnosti prometa, posebno na autocestama.
Članovi tima na projektu:
- Prof. dr. Sadko Mandžuka
- Prof. dr. Goran Kos
- Prof. dr. Marko Šoštarić,
- Prof. dr. Pero Škorput
- Doc. dr. Miroslav Vujić
- Luka Dedić, mag.ing.traff.