Opće informacije
Prijedlog modela proaktivnog sustava davanja poruka za vozače (PaSDPzV) je projekt koji se ostvaruje u okviru Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za period 2024/25.
Proračun projekta: 44.300 EUR
Trajanje projekta: 01-05-2024 do 31-04-2025
Voditelj projekta izv. prof. dr. sc. Pero Škorput
Kontakt: pskorput@fpz.hr
Ciljevi projekta
Glavni cilj projekta je istraživanje u području razvoja naprednih sustava davanja poruka upozorenja za vozače. Analizirat će se postojeća istraživanja i primijenjene metodologije. Izvori informiranja mogu biti vezani za infrastrukturu i za vozila. Posebni izazov predstavlja razmjena informacija u okviru primjene kooperativnog pristupa u prometu. Osim tehničko-tehnološkog aspekta, važno područje istraživanja je i psihologija vozača kod prihvaćanja ovih poruka. Tako na primjer, kada su ispitane različite kombinacije upozorenja na mokru cestu, zaključeno je da se spremnost za poštivanje ograničenja brzine povećava kada je prikazano zajedno sa znakom koji opravdava ograničenje brzine. Vozači žele da se razlog ograničenja brzine objasni posebnom porukom/znakom upozorenja. Kao jedan od primjera analizirat će se davanje upozorenja kod detekcije korištenja mobilnih uređaja od strane vozača.
Faze projekta
- Pregled postojećeg stanja istraživanja u svijetu
- Analiza slučajeva korištenja davanja poruka upozorenja za vozače
- Analiza mogućnosti detekcije korištenja mobilnih uređaja od strane vozača
- Prijedlog arhitekture kooperativnog sustava davanja poruka upozorenja za vozače
Potrebe za istraživanjem
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), sigurnost na cestama je značajan problem javnog zdravlja, s prometnim nesrećama koje dovode do velikog broja smrtnih slučajeva i ozljeda diljem svijeta. Neki od ključnih problema istaknutih u podacima WHO-a uključuju:
- Zapanjujuća statistika da 1,3 milijuna ljudi svake godine izgubi život u prometnim nesrećama, što ih čini vodećim uzrokom smrti među mladim ljudima u dobi od 15 do 29 godina.
- Financijski učinak prometnih nesreća koje u prosjeku koštaju 3% bruto domaćeg proizvoda zemlje i mogu spriječiti gospodarski razvoj.
- Nerazmjeran broj ranjivih sudionika u prometu, kao što su pješaci, biciklisti i motociklisti, koji su nerazmjerno pogođeni prometnim nesrećama, zbog njihove nezaštićenosti u slučaju sudara.
- Činjenica da se 93% svih smrtnih slučajeva na cestama događa u zemljama s niskim i srednjim prihodima, unatoč tome što te zemlje imaju samo 60% svjetskih vozila, što ukazuje na to da tim zemljama nedostaje ista razina cestovne infrastrukture i propisa kao u bogatijim zemljama.
- Ozljede u prometu vodeći su uzrok smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina.
Slični rezultati su i u Republici Hrvatskoj. Ovi podaci ukazuju na ozbiljnost problema sigurnosti autocestovnog prometa i potrebu poboljšanja postojećih sustava upravljanja sigurnošću cestovnog prometa.
Temeljne značajke sigurnosti prometa na autocestama
Velike brzine: Autoceste su dizajnirane za vožnju velikim brzinama, što značajno može povećati rizik od sudara te učiniti ih težim kada se dogode.
Ovisno o vremenskim uvjetima: loše vrijeme poput kiše, snijega, magle ili jakih vjetrova može učiniti vožnju autocestama opasnijom i povećati rizik od sudara.
Ljudsko ponašanje: ponašanje vozača, kao što je rastresena vožnja, umor itd., također ima značajnu ulogu u sigurnosti prometa, posebno na autocestama.
Članovi tima na projektu:
- izv. porf. dr. Pero Škorput
- Prof. dr. Sadko Mandžuka
- doc. dr. Krešimir Vidović
- dr.sc. Bia Mandžuka
- Maja Tonec Vrančić, mag.ing.traff
- Lucija Bukvić, mag.ing.traff.
- Doktorandi (vanjski).