Bachelor thesis
U nastavku su definirane trenutno aktualne istraživačke teme istraživačke grupe TOG te izv. prof. dr. sc. Edouarda Ivanjka. Teme su u skladu sa preporukama Sveučilišta u Zagrebu te potencijalnih tvrtki poslodavaca koji zahtijevaju spoj praktičnih i teoretskih znanja. Svaka tema se tako sastoji od istraživačkog dijela opisa tematike te implementacijskog dijela u jednom od danas aktualnih programskih alata (Matlab/Simulink, MS Visual Studio, programski jezik C#, VISSIM/VISUM, CTMSIM, EnViVeR) koristeći danas aktualne tehnologije. Sadržaj tema je odabran prema važećim smjernicama razvoja prometa Republike Hrvatske te EU. Studenti također mogu predložiti teme završnog rada ovisno o svojim interesima te potrebama tvrtke ili institucije koja ih stipendira. U tom slučaju potrebno je samostalno izraditi potrebnu dokumentaciju za prijavu teme završnog rada te se javiti na konzultacije radi provjere usklađenosti s razvojnom i istraživačkom strategijom FPZ-a te kompetencijama mentora.
Način rada na završnom radu se sastoji prvo od definiranja teme, dodjeli asistenta kao neposrednog voditelja, izradi plana rada, dodjeli potrebnih materijala (prometni podaci, literatura, programska podrška, programski kod, simulacijski model, Matlab skripte i sl.) i definiranju dvotjednih sastanaka. Neposredni voditelj pomaže studentu u implementaciji i simulaciji rješenja dok mentor pomaže studentu u izradi koncepta rješenja, provjerava ispravnost te pomaže u pisanju završnog rada. Ideja je da student konstantno radi rješavajući male probleme u koracima izrade završnog rada prema uputama i uz pomoć mentora te neposrednog voditelja. Ukoliko je trud studenta rezultirao kvalitetnim završnim radom, mentor i neposredni voditelj pomaže u prijavi rada za neku od potencijalnih nagrada (primjerice dekanova i rektorova nagrada) ili pisanju studentskog znanstvenog rada te prikupljanju financijskih sredstava za njegovu objavu i prezentaciju.
Svi završnih i diplomskih radovi se javno objavljuju unutar repozitorija DABAR. Na taj način su radovi dostupni potencijalnim mentorima, stipenditorima te poslodavcima. Primjerice, radovi studenata kojima je mentor bio izv. prof. dr. sc. Edouard Ivanjko dostupni su ovdje. Iz tog razloga potrebno je prilikom izrade i pisanja završnog rada pažnju posvetiti na kvalitetu implementiranog rješenja kao i tehničku, gramatičku te pravopisnu ispravnost napisanog rada. U tu svrhu su objavljene procedure, rokovi i upute FPZ-a za pisanje završnog rada, a pripadne neslužbene jezične i pravopisne savjetnike su izradili 
i . Radi lakšeg pisanja završnog rada studentima je također dostupan neslužbeni predložak za programski paket Word te LaTeX (besplatni online editor na www.sharelatex.com ili www.overleaf.com) objavljen .
Prezentacija s uvodnog sastanka za studente kojima je mentor izv. prof. dr. sc. Edouard Ivanjko te koja sadrži osnovne smjernice za izradu završnog rada se može preuzeti .
Teme vezane za trenutno aktivne projekte
Mogućnosti primjene simulatora cestovnih prometnih mreža SUMO
Predmeti: Računalstvo
Smjerovi: ITS, Cestovni promet, Gradski promet
Prilikom ispitivanja prijedloga novih prometnih rješenja u prometnom sektoru se koriste razni simulatori cestovnih prometnih mreža. Jedan od takvih simulatora je i simulator SUMO. U radu je potrebno analizirati postojeće simulatore cestovnih mreža i njihove glavne značajke, opisati mogućnosti i područje primjene simulatora SUMO, prikazati postupke izrade simulacije te izraditi simulacijski model u simulatoru SUMO na primjeru odabrane stvarne cestovne mreže.
Analiza mogućnosti simulatora cestovnih prometnih mreža MEZZO
Predmeti: Računalstvo
Smjerovi: ITS, Cestovni promet, Gradski promet
Prilikom ispitivanja prijedloga novih prometnih rješenja u prometnom sektoru se koriste razni simulatori cestovnih prometnih mreža. Jedan od takvih simulatora je i simulator SUMO. U radu je potrebno analizirati postojeće simulatore cestovnih mreža i njihove glavne značajke, opisati mogućnosti i područje primjene simulatora SUMO, prikazati postupke izrade simulacije te izraditi simulacijski model u simulatoru SUMO na primjeru odabrane stvarne cestovne mreže.
Upravljanje priljevnim tokovima gradskih autocesta zasnovano na PID regulatoru
Predmeti: Automatsko upravljanje u prometu i transportu
Smjerovi: ITS
Radi smanjenja zagušenja se oko većih gradova i gradskih sredina grade zaobilaznice. Ona sadrži veći broj ulaznih i izlaznih rampi odnosno mjesta priljeva i odljeva prometnih tokova. Blizu odljevnih i priljevnih rampi postoji povećana mogućnost pojave zagušenja. Upravljanjem priljevnim tokovima moguće je smanjiti mogućnost pojave zagušenja na mjestima blizu ulaznih rampi. U tu svrhu se primjenjuju različiti pristupi, a jedan od njih je i PID regulator. U radu je potrebno implementirati regulator za upravljanje priljevnim tokovima gradske autoceste zasnovan PID regulatoru te analizirati kvalitetu njegova rada primjenom mikroskopskog simulatora prometa i odgovarajućeg prometnog modela.
Upravljanje priljevnim tokovima gradskih autocesta zasnovano na neizrazitoj logici
Predmeti: Automatsko upravljanje u prometu i transportu
Smjerovi: ITS
Radi smanjenja zagušenja se oko većih gradova i gradskih sredina grade zaobilaznice. Ona sadrži veći broj ulaznih i izlaznih rampi odnosno mjesta priljeva i odljeva prometnih tokova. Blizu odljevnih i priljevnih rampi postoji povećana mogućnost pojave zagušenja. Upravljanjem priljevnim tokovima moguće je smanjiti mogućnost pojave zagušenja na mjestima blizu ulaznih rampi. U tu svrhu se primjenjuju različiti pristupi, a jedan od njih je i neizrazita logika. Ona može uzeti u obzir različite nesigurnosti u mjerenju prometnih parametara odnosno određivanja razine zagušenja gradske prometne mreže. U radu je potrebno implementirati regulator za upravljanje priljevnim tokovima gradske autoceste zasnovan na neizrazitoj logici te analizirati kvalitetu njegova rada primjenom mikroskopskog simulatora prometa i odgovarajućeg prometnog modela.
Upravljanje odljevnim tokovima gradskih autocesta
Predmeti: Automatsko upravljanje u prometu i transportu
Smjerovi: ITS
Radi smanjenja zagušenja se oko većih gradova i gradskih sredina grade zaobilaznice. Ona sadrži veći broj ulaznih i izlaznih rampi odnosno mjesta priljeva i odljeva prometnih tokova. Blizu odljevnih i priljevnih rampi postoji povećana mogućnost pojave zagušenja. Upravljanjem odljevnim tokovima moguće je smanjiti mogućnost pojave zagušenja na mjestima blizu izlaznih rampi odnosno u dijelu lokalne gradske prometne mreže u koju se slijeva prometni tok s gradske autoceste. U tu svrhu se primjenjuju različiti pristupi, a jedan od njih je i upravljanje signalnim planovima. U radu je potrebno implementirati regulator za upravljanje odljevnim tokovima gradske autoceste zasnovan na adaptivnoj promjeni signalnih planova te analizirati kvalitetu njegova rada primjenom mikroskopskog simulatora prometa i odgovarajućeg prometnog modela.
Analiza sustava upravljanja naplatnim postajama
Predmeti: Automatsko upravljanje u prometu i transportu
Smjerovi: ITS
Radi naplate korištenja autocesta grade se naplatne postaje. One su ujedno mjesta moguće pojave zagušenja, a naročito u vremenima dugotrajne povećane prometne potražnje. Radi smanjivanja zagušenja se primjenjuju sustavi upravljanja naplatnim postajama koji mijenjaju broj aktivnih naplatnih mjesta, usporavaju ili preusmjeravaju dolazni promet te ograničavaju količinu vozila u privozu naplatnoj postaji. U radu je potrebno napraviti analizu postojećih sustava upravljanja naplatnim postajama, implementirati model naplatne postaje u mikroskopskom simulatoru prometa te ispitati kvalitetu odabranog sustava upravljanja.