Master thesis
U nastavku su definirane trenutno aktualne istraživačke teme istraživačke grupe TOG te izv. prof. dr. sc. Edouarda Ivanjka. Teme su u skladu s preporukama Sveučilišta u Zagrebu te potencijalnih tvrtki poslodavaca koji zahtijevaju spoj praktičnih i teoretskih znanja. Svaka tema se tako sastoji od istraživačkog dijela opisa tematike te implementacijskog dijela u jednom od danas aktualnih programskih alata (Matlab, MS Visual Studio, programski jezik C#, VISSIM/VISUM) koristeći danas aktualne tehnologije. Sadržaj diplomskih tema je odabran prema važećim smjernicama razvoja prometa Republike Hrvatske te EU. Studenti također mogu predložiti teme diplomskog rada ovisno o svojim interesima te potrebama tvrtke ili institucije koja ih stipendira. U tom slučaju potrebno je samostalno izraditi potrebnu dokumentaciju za prijavu teme diplomskog rada te se javiti na konzultacije radi provjere usklađenosti s razvojnom i istraživačkom strategijom FPZ-a te kompetencijama mentora.
Način rada na diplomskom radu se sastoji prvo od definiranja teme, dodjeli asistenta kao neposrednog voditelja, izradi plana rada, dodjeli potrebnih materijala (prometni podaci, literatura, programska podrška, programski kod, simulacijski model, Matlab skripte i sl.) i definiranju dvotjednih sastanaka. Neposredni voditelj pomaže studentu u implementaciji i simulaciji rješenja dok mentor pomaže studentu u izradi koncepta rješenja, provjerava ispravnost te pomaže u pisanju diplomskog rada. Ideja je da student konstantno radi rješavajući male probleme u koracima izrade diplomskog rada prema uputama i uz pomoć mentora te neposrednog voditelja. Ukoliko je trud studenta rezultirao kvalitetnim diplomskim radom, mentor i neposredni voditelj pomaže u prijavi rada za neku od potencijalnih nagrada (primjerice dekanova i rektorova nagrada) ili pisanju studentskog znanstvenog rada te prikupljanju financijskih sredstava za njegovu objavu i prezentaciju.
Svi završnih i diplomskih radovi se javno objavljuju unutar repozitorija DABAR. Na taj način su radovi dostupni potencijalnim mentorima, stipenditorima te poslodavcima. Primjerice, radovi studenata kojima je mentor bio izv. prof. dr. sc. Edouard Ivanjko dostupni su ovdje. Iz tog razloga potrebno je prilikom izrade i pisanja diplomskog rada pažnju posvetiti na kvalitetu implementiranog rješenja kao i tehničku, gramatičku te pravopisnu ispravnost napisanog rada. U tu svrhu su objavljene procedure, rokovi i upute FPZ-a za pisanje diplomskog rada, a pripadne neslužbene jezične i pravopisne savjetnike su izradili 
i . Radi lakšeg pisanja diplomskog rada studentima je također dostupan neslužbeni predložak za programski paket Word te LaTeX (besplatni online editor na www.sharelatex.com) objavljen .
Prezentacija s uvodnog sastanka za studente kojima je mentor izv. prof. dr. sc. Edouard Ivanjko te koja sadrži osnovne smjernice za izradu diplomskog rada se može preuzeti .
Teme vezane za trenutno aktivne projekte
Upravljanje promjenjivim ograničenjem brzine gradskih autocesta zasnovano na umjetnoj inteligenciji
Predmeti: Umjetna inteligencija
Smjerovi: ITS
Projekt: DATACROSS
Oko velikih gradova se grade zaobilaznice kako bi rasteretile urbanu cestovnu mrežu. Takve zaobilaznice se najčešće svode na gradske autoceste s većim brojem prilaznih i odlaznih rampi. Područja gdje se nalaze prilazne i odlazne rampe predstavljaju mjesta gdje se mogu pojaviti zastoji. Njihovo pojavljivanje se može smanjiti ili čak spriječiti prikladnim upravljanjem ograničenjem brzine vozila glavnog toka gradske autoceste. U radu je potrebno opisati probleme upravljanja prometom na urbanim autocestama, dati pregled pristupa za upravljanje ograničenjem brzine, analizirati mogućnosti primjene umjetne inteligencije za upravljanje ograničenjem brzine, izraditi model zaobilaznice grada Zagreba i iskoristiti postojeće prometne podatke za simulaciju navedene zaobilaznice uz korištenje simulatora VISSIM/VISUM.
Upravljanje semaforiziranim raskrižjima zasnovano na umjetnoj inteligenciji
Predmeti: Umjetna inteligencija
Smjerovi: ITS
Projekt: DATACROSS
U urbanim sredinama se semaforizirana raskrižja primjenjuju radi boljeg upravljanja prometom. Pri tome se danas primjenjuje adaptivno upravljanje signalnim planovima zasnovano između ostaloga i na metodama umjetne inteligencije. U radu je potrebno opisati probleme upravljanja prometom u urbanim sredinama, dati pregled pristupa za upravljanje semaforiziranim raskrižjima, analizirati mogućnosti primjene umjetne inteligencije za upravljanje signalnim planovima, izraditi model izoliranog semaforiziranog raskrižja i analizirati kvalitetu rada adaptivnog upravljanja semaforiziranim raskrižjem zasnovanog na odabranoj metodi umjetne inteligencije uz korištenje mikroskopskog simulatora prometa.
Umjeravanje prometnog modela primjenom genetskog algoritma
Predmeti: Umjetna inteligencija
Smjerovi: ITS
Projekt: DATACROSS
Današnji mikroskopski simulatori prometa omogućuju kvalitetnu simulaciju različitih prometnih scenarija. Prilikom izrade simulacijskog modela je potrebno iskoristiti stvarne prometne podatke i pomoću njih umjeriti model. U tu svrhu se primjenjuju različite metode, a jedna od njih je i genetski algoritam. U radu je potrebno opisati probleme točne simulacije različitih prometnih scenarija, dati pregled pristupa za umjeravanje prometnih simulacijskih modela, analizirati mogućnosti primjene genetskog algoritma za umjeravanje prometnih simulacijskih modela te umjeriti odabrani simulacijski model korištenjem genetskog algoritma, stvarnih prometnih podataka i mikroskopskog simulatora prometa.
Upravljanje priljevnim tokovima gradskih autocesta zasnovano na umjetnoj inteligenciji
Predmeti: Umjetna inteligencija
Smjerovi: ITS
Projekt: DATACROSS
Oko velikih gradova se grade zaobilaznice kako bi rasteretile gradsku cestovnu mrežu. Takve zaobilaznice se najčešće svode na gradske autoceste s većim brojem prilaznih i odlaznih rampi. Područja gdje se nalaze prilazne i odlazne rampe predstavljaju mjesta gdje se mogu pojaviti zastoji. Njihovo pojavljivanje se može smanjiti ili čak spriječiti prikladnim upravljanjem priljevnim tokovima gradske autoceste. U radu je potrebno opisati probleme upravljanja prometom na gradskim autocestama, dati pregled pristupa za upravljanje priljevnim tokovima, analizirati mogućnosti primjene umjetne inteligencije za upravljanje priljevnim tokovima, izraditi model zaobilaznice grada Zagreba i iskoristiti postojeće prometne podatke za simulaciju navedene zaobilaznice uz korištenje simulatora VISSIM/VISUM.
Primjena tehnologije virtualne stvarnosti u izobrazbi vozača/pilota
Predmeti: Sustavi prividne stvarnosti u prometu
Smjerovi: Cestovni promet, Zračni promet
Projekt: Interni
Radi poboljšanja kvalitete izobrazbe vozača cestovnih vozila i pilota sve se više danas koristi tehnologija virtualne stvarnosti. Ona omogućuje da se unutar realističnog simulatora polazniku prikažu potencijalno vrlo opasne situacije i da on prođe kroz obuku kako se treba vladati u takvim situacijama. U sklopu ovog rada potrebno je napraviti analizi postojećih simulatora obuke vozača/pilota, povezati sustav za prikaz virtualne okoline Occulus Rift s pripadnim alatima za izradu virtualnih svjetova, izraditi primjer simulacijskog scenarija za obuku vozača/pilota te implementirati u odabranom alatu.
Mjerenje vremena putovanja vozila na zagrebačkoj obilaznici primjenom video kamere
Predmeti: Umjetna inteligencija, Sustavi prividne stvarnosti u prometu
Smjerovi: ITS, Cestovni promet, Informacijsko-komunikacijski promet
Projekt: DATACROSS
Radi povećanja iskoristivosti cestovne infrastrukture sve se više koriste napredne metode upravljanja iz domene inteligentnih transportnih sustava (ITS). Takve metode podrazumijevaju korištenje povijesnih i stvarno-vremenskih prometnih parametara. Jedan od senzora koji se danas sve više koristi u ITS-u je video kamera koja omogućuje mjerenje većeg broja prometnih parametara kao i praćenje vozila prepoznavanjem registarskih oznaka. Na osnovu prepoznatih registarskih oznaka moguće je odrediti zemlju porijekla cestovnog vozila te njihovu distribuciju. U radu je potrebno opisati kameru kao senzor za mjerenje prometnih parametara, prikazati arhitekturu sustava za prepoznavanje registarskih oznaka cestovnih vozila, napraviti pregled najčešće korištenih metoda za prepoznavanje registarskih oznaka cestovnih vozila, prilagoditi i testirati postojeću aplikaciju za prepoznavanje registarskih oznaka zasnovanu na biblioteci CARMEN za prepoznavanje registarskih oznaka vozila korištenjem stvarnih video snimki prometa zagrebačke obilaznice.
Određivanje raspodjele prometnih tokova na cestovnim prometnicama
Predmeti: Umjetna inteligencija, Sustavi prividne stvarnosti u prometu
Smjerovi: ITS, Cestovni promet, Informacijsko-komunikacijski promet
Projekt: DATACROSS
Za učinkoviti planiranje izgradnje prometne infrastrukture te njezinim upravljanjem potrebno je poznavati raspodjelu prometnih tokova unutar prometne mreže. Razvoj tehnologije video nadzora cestovnog prometa i jednoznačne identifikacije cestovnih vozila prepoznavanjem registarskih oznaka moguće je rekonstruirati polazno-odredišne matrice vozila koja prometuju unutar nadgledane cestovne prometne mreže. U radu je potrebno korištenjem prepoznavanjem registarskih oznaka cestovnih vozila izraditi aplikaciju za određivanje polazno-odredišnih matrica te napraviti analizu raspodjele prometnih tokova za odabranu cestovnu prometnu mrežu.
Upravljački sustav parkirališta Fakulteta prometnih znanosti u Vukelićevoj ulici/na Kampusu Borongaj
Predmeti: Umjetna inteligencija, Sustavi prividne stvarnosti u prometu
Smjerovi: ITS, Cestovni promet, Informacijsko-komunikacijski promet
Projekt: Interni
Upravljanje parkiralištima predstavlja jednu od bitnih stavaka za optimalnu raspodjelu prometa u urbanim sredinama. Današnji sustavu uključuju prepoznavanje količine slobodnih parkirnih mjesta, obavješćivanje i navođenje korisnika do slobodnog parkirališta ili parkirnog mjesta te rezervaciju parkirnog mjesta. U radu je potrebno izraditi arhitekturu jednostavnog upravljačkog sustava za upravljanje parkingom koji uključuje prepoznavanje korisnika posredstvom registarske oznake cestovnog vozila, sustav obavješćivanja korisnika te upravljanje ulazno-izlaznom rampom parkirališta. Izrađeni sustav potrebno je provjeriti koristeći parkiralište Fakulteta prometnih znanosti u Vukelićevoj ulici/Kampusu Borongaj kao testni poligon.